MART - Mjesec svijesti o kolorektalnom karcinomu

6 Marta, 2026

6 Marta, 2026

Piše: Prim. dr Tatjana Barać specijalista interne medicine, subspecijalista gastroenterologije i hepatologije

Kolorektalni karcinom: ko je u riziku, koji su rani simptomi i kada treba na pregled

Mart je mjesec svijesti o kolorektalnom karcinomu (karcinomu debelog crijeva i rektuma). Razlog zašto se o njemu govori baš u kontekstu prevencije je jednostavan: ovo je jedna od bolesti kod koje rano otkrivanje dramatično mijenja ishod. U ranim fazama često ne postoji jak bol ili “alarm” koji natjera čovjeka da ode ljekaru, a ipak se promjene mogu prepoznati na vrijeme i liječiti uspješno.

Ovaj tekst je praktičan vodič: ko je u riziku, koje simptome ne treba ignorisati, kako izgleda put do dijagnoze i šta možete uraditi već danas.

Zašto je kolorektalni karcinom važan za prevenciju?

Kolorektalni karcinom često nastaje postepeno, kroz promjene na sluznici crijeva koje mogu početi kao polipi. Polipi su česti i uglavnom benigni, ali određeni tipovi s vremenom mogu napredovati. Zbog toga je prevencija važna iz dva razloga:

otkrivanje promjena prije nego postanu ozbiljne
otkrivanje bolesti u fazi kada je liječenje jednostavnije i uspješnije

Najveći problem je što ljudi često čekaju da simptomi postanu “neizdrživi”. Kod crijevnih bolesti to može značiti da se već dugo nešto dešava, a vrijeme je dragocjeno.

Rani simptomi koje ljudi najčešće ignorišu

Promjene stolice i pražnjenja

Jedan od najčešćih ranih signala je promjena u navikama pražnjenja crijeva koja traje duže od nekoliko sedmica:

učestalija dijareja ili zatvor koji ranije nije postojao
osjećaj nepotpunog pražnjenja
“tanja” stolica ili promjena oblika stolice
potreba za pražnjenjem bez jasnog razloga

Ove promjene ne znače automatski karcinom, ali znače da je vrijeme za procjenu – posebno ako se ponavljaju ili traju.

Krv u stolici i anemija

Krv može biti:

svijetlocrvena (češće iz završnog dijela crijeva)
tamnija (može ukazivati na krvarenje iz viših dijelova)

Važno: krv u stolici nije “normalna pojava” čak ni kada neko ima hemoroide. Hemoroidi jesu česti, ali ne smiju biti izgovor da se simptom ignoriše.

Drugi čest znak je anemija, posebno kada se pojavi bez jasnog razloga. Ljudi je često pripišu “umoru” ili stresu, a u pozadini može biti hronično mikroskopsko krvarenje.

Bolovi, nadutost i gubitak težine

Bolovi u stomaku, nadutost, grčevi ili osjećaj “pritiska” mogu imati mnogo uzroka, ali ako su novi, uporni i progresivni, treba ih provjeriti. Neobjašnjiv gubitak težine i pad apetita su znak da ne treba čekati.

Ko je u većem riziku

Godine i porodična istorija

Rizik raste s godinama, ali ono što je važnije od same brojke je kombinacija faktora. Posebno obratite pažnju ako u porodici postoji:

kolorektalni karcinom
polipi
“neobjašnjiva” anemija ili crijevne bolesti kod bliskih srodnika

Ako imate porodičnu istoriju, često se preporučuje raniji i redovniji nadzor – to se određuje individualno.

Polipi i upalne bolesti crijeva

Osobe koje su ranije imale polipe ili imaju upalne bolesti crijeva (npr. ulcerativni kolitis, Crohn) obično spadaju u grupu koja zahtijeva pažljiviji plan praćenja.

Ishrana, pušenje, alkohol, fizička neaktivnost

Na rizik utiču i navike:

ishrana siromašna vlaknima, a bogata prerađenim mesom i “fast foodom”
malo kretanja i višak kilograma (posebno visceralna mast)
pušenje i alkohol

Ovdje je dobra vijest: navike se mogu mijenjati, a i mala poboljšanja mogu dugoročno smanjiti rizik.

Kako izgleda put do dijagnoze (bez straha i mitova)

Pregled, laboratorija i testovi stolice

Prvi korak je razgovor i pregled. Ljekar procjenjuje simptome, trajanje, porodičnu istoriju i radi osnovnu procjenu. Često se rade:

krvna slika (anemija)
upalni parametri po procjeni
testovi stolice po indikaciji

Nekad već ovi koraci dovoljno usmjere dalju obradu.

Kolonoskopija – šta je, kada se radi, priprema

Kolonoskopija je pregled unutrašnjosti debelog crijeva. Ljudi se najčešće boje:

pripreme
neprijatnosti
“šta ako nešto nađu”

Realno: najveći dio “težine” pregleda je priprema. Sam pregled se danas radi uz metode koje ga čine mnogo podnošljivijim nego što ljudi misle.

Najvažnije: kolonoskopija nije “kazna” nego alat koji može spriječiti ozbiljan problem – jer omogućava otkrivanje i uklanjanje određenih promjena.

Šta možete uraditi već danas (prevencija)

Prevencija ne znači savršen režim. Dovoljno je krenuti s realnim koracima:

povećajte unos vlakana (povrće, voće, integralne žitarice, mahunarke)
smanjite prerađeno meso i ultra-prerađenu hranu
30 minuta bržeg hoda većinu dana u sedmici
smanjite alkohol i prestanite pušiti (ako pušite)
održavajte tjelesnu težinu u realnom cilju (5–10% manje kod viška često ima veliki efekat)

Kada ne čekati (crvene zastavice)

Ne odgađajte pregled ako imate:

krv u stolici (ponavljano ili obilnije)
promjene stolice koje traju duže od 3–4 sedmice
neobjašnjivu anemiju, malaksalost i blijedilo
neobjašnjiv gubitak težine
jake bolove, pogoršanje opšteg stanja

Najčešća pitanja:

Koji su prvi simptomi karcinoma debelog crijeva?
Najčešće su to promjene navika pražnjenja, krv u stolici, osjećaj nepotpunog pražnjenja, anemija i dugotrajan umor.

Da li krv u stolici uvijek znači rak?
Ne. Može biti hemoroid, fisura ili upala, ali se simptom ne smije ignorisati dok se ne provjeri uzrok.

Ko treba ranije na pregled zbog porodične istorije?
Osobe koje imaju bliskog srodnika s karcinomom debelog crijeva ili polipima, posebno ako je dijagnoza bila u mlađoj dobi – plan se određuje individualno.

Da li polipi uvijek postaju rak?
Ne. Većina ne, ali određeni tipovi mogu s vremenom napredovati, zato se polipi prate i uklanjaju prema nalazu.

Zakazivanje:

Zakazivanje pregleda u Uniclinic-u
Ako imate simptome ili želite preventivni plan praćenja prema riziku i porodičnoj istoriji, javite se za konsultaciju i preporuku narednih koraka.
📞 +387 66 533 933
🌐 uniclinic.ba