Šta treba znati, kako se prepoznaje i kada se javiti ljekaru

Tuberkuloza (TB) je zarazna bolest koju najčešće uzrokuje bakterija Mycobacterium tuberculosis, jedna iz grupe blisko povezanih bakterija koje čine Mycobacterium tuberculosis kompleks (MTBC). Iako se često smatra bolešću prošlosti, tuberkuloza i danas postoji u svijetu i u našem okruženju. Dobra je vijest da je TB izlječiva kada se prepozna na vrijeme i kada se terapija sprovodi pravilno i do kraja (šest mjeseci).

Cilj Svjetskog dana tuberkuloze je da podsjetimo stanovništvo na rane znakove bolesti, puteve prenosa i važnost pravovremene dijagnostike.

Kako se tuberkuloza prenosi?

TB se najčešće prenosi vazdušnim putem: kada osoba koja ima aktivnu tuberkulozu kašlje, kiše, govori ili pjeva, u vazduh oslobađa sitne kapljice koje mogu sadržavati bakterije. Drugi ljudi se mogu zaraziti ako te čestice udahnu, naročito u zatvorenim, slabo provjetrenim prostorijama.

Važno je naglasiti:

TB se ne prenosi uobičajenim kontaktom poput rukovanja, zagrljaja, djeljenjem escajga, preko posteljine ili WC daske.
Nisu svi koji se zaraze odmah bolesni.

Latentna i aktivna tuberkuloza – u čemu je razlika?

Nakon kontakta s bakterijom, kod mnogih ljudi se razvije latentna TB infekcija: bakterija je prisutna u organizmu, ali je „uspavana“. Osoba nema simptome i ne prenosi bolest. Kod manjeg dijela ljudi latentna infekcija može preći u aktivnu tuberkulozu, naročito kada imunitet oslabi.

Aktivna TB je stannje kada bakterija izaziva bolest – tada se javljaju simptomi i, ako se radi o plućnoj tuberkulozi, osoba može biti zarazna.

Koji su simptomi tuberkuloze?

Simptomi mogu biti postepeni i često liče na „dugotrajnu prehladu“ ili bronhitis. Najčešće su:

kašalj koji traje duže od 2-3 nedelje
iskašljavanje (ponekad sa tragovima krvi)
povišena tjelesna temperatura („dosadne“ niske temperature oko 37,2 – 37,2^oC u poslijepodnevnim i večernjim časovima)
noćno znojenje
umor, slabost, gubitak apetita
neobjašnjiv gubitak tjelesne težine
ponekad osjećaj nedostatka vazduha ili bol u grudima

Ko je u većem riziku?

Od tuberkuloze može svako oboljeti, ali je rizik veći kod osoba koje:

žive ili rade u uslovima bliskog kontakta i slabije ventilacije
imaju oslabljen imunitet (npr. Neke hronične bolesti ili terapije koje utiču na imunitet)
su pothranjene
imaju šećernu bolest (dijabetes)
puše ili imaju hronične bolesti pluća
su bili u bliskom kontaktu s osobom koja ima aktivnu TB

Kada se javiti pulmologu?

Preporučujemo pregled i obradu ako imate:

kašalj duži od 2-3 nedelje
temperaturu koja se ponavlja, posebno uveče
noćno znojenje
neobjašnjiv gubitak težine
krv u ispljuvku
dugotrajan umor bez jasnog razloga
kontakt s osobom koja ima potvrđenu TB

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnostika TB se zasniva na kombinaciji simptoma, pregleda i testova. Najčešće se rade:

rendgen pluća (ili po potrebi CT)
analiza iskašljaja (mikrobiološke pretrage)
testovi za TB infekciju (po indikaciji i procjeni ljekara)
laboratrijske analize kao dopuna procjene

Cilj je da se bolest potvrdi ili isključi i, ako je potrebno, da se terapija započne na vrijeme.

Da li je tuberkuloza izlječiva?

Da. Tuberkuloza je izlječiva uz pravilnu terapiju, ali jeključno:

da se lijekovi uzimaju tačno kako je propisano
da se terapija sprovodi do kraja (ne prekidati čim se osoba bolje osjeća)
da se praćenje sprovodi prema planu ljekara

Prekid terapije ili neredovno uzimanje lijekova može dovesti do povratka bolesti i razvoja otpornosti.

Kako se može spriječiti širenje?

Prevencija uključuje:

pravovremeno prepoznavanje simptoma i pregled
dobra ventilacija životnih i radnih prostora
higijena kašlja (maramica, kašljanje u pregib lakta)
praćenje i testiranje bliskih kontakata kada postoji potvrđen slučaj
liječenje latentne infekcije u određenim situacijama (po procjeni ljekara)

Zaključak

Tuberkuloza je i dalje relevantna tema javnog zdravlja. Najvažnija poruka je jednostavna: dugotrajan kašalj nije nešto što treba ignorisati. Što se ranije uradi pregled i dijagnostika, to je liječenje uspješnije a rizik za druge manji.