29. OKTOBAR | Svjetski dan borbe protiv moždanog udara

Moždani udar predstavlja jedno od najozbiljnijih hitnih neuroloških stanja i jedan je od vodećih uzroka dugotrajne onesposobljenosti širom svijeta. Može nastupiti iznenada, bez prethodnog upozorenja, a posljedice u velikoj mjeri zavise od brzine prepoznavanja simptoma i početka liječenja.

Povodom 29. oktobra, Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara, dr Rade Šaula, specijalista neurologije u Specijalnoj bolnici UNICLINIC u Banjaluci, skreće pažnju na značaj ranog prepoznavanja simptoma, kontrole faktora rizika i preventivnih pregleda.

Ovogodišnja svjetska kampanja odvija se pod sloganom „Svaki minut je važan“, podsjećajući nas da pravovremena reakcija može spasiti život i smanjiti rizik od trajnih neuroloških posljedica.

Šta je moždani udar i zašto nastaje?

Moždani udar nastaje kada se prekine ili značajno smanji dotok krvi u određeni dio mozga ili kada dođe do pucanja krvnog suda i krvarenja u moždanom tkivu.

Razlikujemo dva osnovna tipa moždanog udara:

  • Ishemijski moždani udar – nastaje usljed začepljenja krvnog suda koji snabdijeva mozak krvlju.

  • Hemoragijski moždani udar – nastaje kada krvni sud pukne, izazivajući krvarenje u mozgu.

U oba slučaja dolazi do oštećenja moždanog tkiva, zbog čega je neophodna hitna medicinska intervencija.

Kako prepoznati prve simptome moždanog udara?

Jedan od najvećih izazova jeste činjenica da ljudi ponekad ne prepoznaju početne simptome ili čekaju da tegobe spontano prođu.

Posebnu pažnju potrebno je obratiti na:

  • Iznenadnu slabost ili oduzetost ruke i noge, naročito na jednoj strani tijela.

  • Spušten ugao usana ili asimetriju lica.

  • Otežan, nerazumljiv govor ili nemogućnost razumijevanja drugih.

  • Iznenadan gubitak ili poremećaj vida.

  • Naglu vrtoglavicu, gubitak ravnoteže ili koordinacije.

  • Iznenadnu, izrazito jaku glavobolju bez jasnog uzroka.

Jednostavan test koji može spasiti život

Ako sumnjate na moždani udar, provjerite tri osnovna znaka:

LICE: Zamolite osobu da se nasmije. Da li je jedna strana lica spuštena?

RUKE: Zamolite osobu da podigne obje ruke. Da li jedna ruka pada ili je osoba ne može podići?

GOVOR: Zamolite osobu da izgovori jednostavnu rečenicu. Da li govori nerazumljivo ili otežano?

VRIJEME: Ako primijetite bilo koji od navedenih simptoma, odmah pozovite Hitnu pomoć na broj 124.

Ne čekajte da simptomi prođu. Čak i kada tegobe traju samo nekoliko minuta i spontano nestanu, mogu ukazivati na prolazni ishemijski napad (TIA), koji zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.

Ko je u najvećem riziku od moždanog udara?

Iako se rizik povećava sa životnom dobi, moždani udar nije bolest koja pogađa isključivo starije osobe.

Najznačajniji faktori rizika uključuju:

  • Povišen arterijski krvni pritisak.

  • Šećernu bolest.

  • Povišene masnoće u krvi.

  • Srčane aritmije, posebno atrijalnu fibrilaciju.

  • Pušenje i prekomjernu konzumaciju alkohola.

  • Gojaznost i nedovoljnu fizičku aktivnost.

  • Prethodni moždani udar ili prolazni ishemijski napad.

  • Porodičnu istoriju cerebrovaskularnih bolesti.

Povišen krvni pritisak jedan je od najvažnijih faktora rizika koji se mogu kontrolisati. Upravo zbog toga redovno praćenje pritiska i odgovarajuće liječenje imaju značajnu ulogu u prevenciji.

Može li se moždani udar spriječiti?

Iako nije moguće spriječiti svaki moždani udar, značajan dio rizika može se smanjiti pravovremenim otkrivanjem i kontrolom zdravstvenih problema.

Preventivne mjere obuhvataju redovno mjerenje krvnog pritiska, kontrolu šećera i holesterola u krvi, prestanak pušenja, uravnoteženu ishranu i fizičku aktivnost.

Posebno je važno pridržavati se propisane terapije kod osoba koje imaju hipertenziju, dijabetes, srčane aritmije ili druge hronične bolesti.

Zašto je važan neurološki pregled?

Neurološki pregled omogućava procjenu funkcije nervnog sistema, prepoznavanje neuroloških poremećaja i određivanje potrebe za dodatnom dijagnostikom.

Kod pacijenata sa određenim simptomima ili faktorima rizika, neurolog može preporučiti ultrazvučni Doppler pregled krvnih sudova vrata.

Doppler ultrazvuk je neinvazivna dijagnostička metoda koja omogućava procjenu protoka krvi kroz krvne sudove, uključujući karotidne i vertebralne arterije koje učestvuju u snabdijevanju mozga krvlju.

Pregled može pomoći u otkrivanju suženja krvnih sudova i drugih promjena koje, u zavisnosti od kliničkog nalaza, mogu biti značajne za procjenu cerebrovaskularnog rizika.

Važno je naglasiti da Doppler pregled nije potreban svakoj osobi, već se njegova opravdanost određuje na osnovu simptoma, faktora rizika i stručne procjene doktora.

Dr Rade Šaula – neurologija u Specijalnoj bolnici UNICLINIC

U Specijalnoj bolnici UNICLINIC u Banjaluci, pacijentima su dostupni specijalistički neurološki pregledi i ultrazvučna Doppler dijagnostika krvnih sudova vrata.

Preglede obavlja dr Rade Šaula, specijalista neurologije, uz individualan pristup svakom pacijentu i procjenu potrebe za dodatnim dijagnostičkim postupcima.

Pravovremeno prepoznavanje zdravstvenih problema i odgovarajuća kontrola faktora rizika važni su koraci u očuvanju zdravlja mozga.

Svaki minut je važan – reagujte na vrijeme!

Svjetski dan borbe protiv moždanog udara prilika je da podsjetimo koliko znanje, prevencija i odgovorno ponašanje mogu biti značajni za očuvanje života i zdravlja.

Prepoznajte simptome. Ne ignorišite iznenadne neurološke tegobe. Vodite računa o faktorima rizika.

U slučaju sumnje na moždani udar odmah pozovite Hitnu pomoć. Redovan neurološki pregled služi procjeni i praćenju neurološkog zdravlja, ali ne zamjenjuje hitno zbrinjavanje.

Zakažite neurološki pregled u UNICLINIC-u

Za informacije i zakazivanje pregleda kod dr Rade Šaule kontaktirajte nas:

Specijalna bolnica UNICLINIC

📍 Prvog krajiškog korpusa 9b, Banja Luka

📞 051 491 800

📱 066 533 633 | 066 533 933

🌐 www.uniclinic.ba

UNICLINIC – Klinika sa pet zvjezdica.

Posljednje objave

Usluge