specijalista neurologije
Svjetski dan svjesnosti o epilepsiji
Svake godine 26. marta širom svijeta obilježava se Svjetski dan svjesnosti o epilepsiji, poznat i kao Ljubičasti dan ili Purple Day. Ovaj datum posvećen je podizanju svijesti o epilepsiji, rušenju predrasuda i pružanju podrške osobama koje žive s ovim neurološkim stanjem. Purple Day pokrenula je Cassidy Megan iz Kanade 2008. godine, a danas se obilježava u brojnim državama širom svijeta, simbolično uz ljubičastu boju kao znak podrške i solidarnosti.
Epilepsija je hronična nezarazna bolest mozga koju karakterišu ponavljani epileptični napadi. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, oko 50 miliona ljudi u svijetu živi s epilepsijom, što je čini jednom od najčešćih neuroloških bolesti. Važno je naglasiti i da epilepsija može pogoditi osobe svih životnih dobi, te da gotovo 80% oboljelih živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Iako se epilepsija često doživljava kroz strah i nerazumijevanje, istina je da uz pravovremenu dijagnozu i odgovarajuće liječenje veliki broj pacijenata može imati dobru kontrolu bolesti. WHO navodi da bi se kod čak do 70% osoba koje žive s epilepsijom napadi mogli držati pod kontrolom ili potpuno izostati uz pravilno postavljenu dijagnozu i terapiju. Upravo zato je edukacija javnosti jednako važna kao i medicinska podrška.
Jedan od najvećih problema s kojima se osobe s epilepsijom suočavaju nije samo sama bolest, već stigma koja je prati. Zbog nedovoljne informisanosti, mnogi ljudi i dalje imaju pogrešna uvjerenja o epilepsiji, što može dovesti do diskriminacije u školi, na poslu i u svakodnevnom životu. Svjetska zdravstvena organizacija posebno ističe da stigma i društvena izolacija i danas značajno utiču na kvalitet života osoba s epilepsijom i njihovih porodica.
Važno je znati i da svaki napad ne izgleda isto. Neki epileptični napadi mogu biti vrlo kratki i gotovo neprimjetni, poput kratkotrajnog odsustva pogleda, zbunjenosti ili neobičnih pokreta, dok drugi mogu uključivati gubitak svijesti, pad i grčenje tijela. Zbog toga mnogi ljudi ni ne prepoznaju da prisustvuju epileptičnom napadu.
Zašto je Ljubičasti dan važan?
Ljubičasti dan podsjeća nas da osobe s epilepsijom ne traže sažaljenje, već razumijevanje, podršku i jednake prilike. Cilj ovog dana nije samo skrenuti pažnju na bolest, nego i ohrabriti otvoren razgovor o simptomima, dijagnostici, liječenju i svakodnevnim izazovima s kojima se pacijenti suočavaju. Kada društvo zna više, strah se smanjuje, a podrška raste.
Obilježavanje ovog dana ima dodatnu vrijednost jer podsjeća javnost da epilepsija nije rijetka, nije zarazna i ne definiše osobu. Ljudi koji žive s epilepsijom mogu pohađati školu, raditi, graditi porodicu i voditi ispunjen život, posebno kada imaju adekvatnu medicinsku pomoć i podršku okoline. Da bi to bilo moguće, neophodno je više znanja, manje predrasuda i više empatije.
Jedan od najvažnijih ciljeva edukacije jeste da ljudi znaju kako pravilno reagovati ako se nađu u blizini osobe koja ima epileptični napad. Preporuke relevantnih stručnih organizacija su jasne: ostanite mirni, ostanite uz osobu, uklonite predmete koji je mogu povrijediti, po mogućnosti je nježno okrenite na bok kako bi disajni putevi ostali prohodni i mjerite trajanje napada. U mnogim slučajevima napad traje kratko i prolazi bez potrebe za hitnom intervencijom.
Hitnu pomoć treba pozvati ako napad traje duže od pet minuta, ako se napadi ponavljaju jedan za drugim, ako osoba nakon napada ne dolazi sebi ili ima poteškoće s disanjem, ako je povrijeđena, ako se napad dogodio u vodi, ako je riječ o prvom napadu, ili ako je osoba trudna odnosno ima dijabetes uz gubitak svijesti.
Jednako je važno znati šta ne treba raditi. Osobu ne treba sputavati niti joj pokušavati zaustaviti pokrete na silu. Takođe, ne treba stavljati ništa u usta, jer to može dovesti do povreda zuba, vilice ili gušenja. Nakon što napad prođe, osobi treba pružiti mir, osjećaj sigurnosti i pomoć da se oporavi.
Znanje mijenja pogled na epilepsiju
Epilepsija nije samo medicinsko pitanje — ona je i društvena tema. Kada razumijemo šta epilepsija jeste, a šta nije, tada stvaramo sigurnije i humanije okruženje za sve koji s njom žive. Ljubičasti dan nas podsjeća da podrška počinje jednostavnim koracima: razgovorom bez predrasuda, pravilnim informisanjem, brigom za pacijente i poštovanjem njihovog dostojanstva.
Obilježavanjem Svjetskog dana svjesnosti o epilepsiji pokazujemo da su empatija, edukacija i pravovremena medicinska pomoć od izuzetnog značaja. Ljubičasta boja tog dana nije samo simbol — ona je poruka da osobe s epilepsijom nisu same.
Zakazivanje:
Ako imate tegobe poput glavobolja, vrtoglavice, trnjenja, gubitka svijesti, smetnji ravnoteže ili druge neurološke simptome, zakažite pregled neurologa u Uniclinicu. Pravovremena dijagnostika je važan korak ka očuvanju zdravlja i kvaliteta života.
📞 +387 51 491 800
📞 +387 66 533 633
📞 +387 66 533 933
(Ovaj tekst je edukativnog karaktera i ne zamjenjuje individualni pregled i savjet ljekara.)
Posljednje objave
Usluge
Vaskularna hirurgija je specijalnost medicine posvećena zdravlju arterija i vena, koja obuhvata prevenciju, dijagnostiku i liječenje bolesti krvnih sudova.
Urologija je grana medicine koja se bavi dijagnostikom, liječenjem i prevencijom bolesti urinarnog sistema kod muškaraca i žena, kao i oboljenjima muškog reproduktivnog sistema.
Ultrazvučna dijagnostika je ključna dijagnostička grana medicine koja omogućava vizualizaciju unutrašnjih struktura tijela uz pomoć savremenih slikovnih metoda.
Opšta hirurgija je specijalizovana jedinica posvećena prevenciji, dijagnostici i liječenju oboljenja dojki.
Ortopedija je grana medicine posvećena zdravlju vašeg koštano-mišićnog sistema, koja obuhvata prevenciju, dijagnostiku i liječenje oboljenja i povreda kostiju, zglobova, ligamenata, mišića i tetiva.
Opšta i abdominalna hirurgija obuhvata dijagnostiku i hirurško liječenje bolesti i povreda organa unutar trbušne duplje, uključujući želudac, crijeva, jetru, žučnu kesu, pankreas, slezinu i abdominalne stijene.
Opšta hirurgija je specijalizovana jedinica posvećena prevenciji, dijagnostici i liječenju oboljenja dojki.
Onkologija je specijalistička oblast medicine koja se bavi dijagnostikovanjem, liječenjem i praćenjem malignih bolesti.
Dermatologija je grana medicine koja se bavi dijagnostikom, liječenjem i prevencijom oboljenja kože, kose i noktiju.
U okviru neurologije pružamo dijagnostiku i liječenje oboljenja nervnog sistema – mozga, kičmene moždine i perifernih nerava.
Nefrologija je grana interne medicine koja se bavi prevencijom, dijagnostikom i liječenjem bolesti bubrega i mokraćnog sistema.
Laboratorija je temelj savremene medicine i polazna tačka za preciznu dijagnostiku brojnih bolesti.
Kardiologija je medicinska specijalnost posvećena dijagnostici, liječenju i prevenciji bolesti srca i krvnih sudova.
Interna medicina obuhvata prevenciju, dijagnostiku i liječenje bolesti unutrašnjih organa, sa fokusom na složene i hronične zdravstvene probleme.
Ginekologija je grana medicine koja se bavi zdravljem ženskog reproduktivnog sistema – dijagnostikom, liječenjem i prevencijom bolesti.
Gastroenterologija je grana medicine koja se bavi dijagnostikom, liječenjem i prevencijom bolesti digestivnog sistema, uključujući jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo, jetru, pankreas i žučnu kesu.
Endokrinologija je grana medicine koja se bavi dijagnostikom, liječenjem i praćenjem poremećaja hormona i žlijezda sa unutrašnjim lučenjem.
Dermatologija je grana medicine koja se bavi dijagnostikom, liječenjem i prevencijom oboljenja kože, kose i noktiju.
